Istraživanja su potvrdila da ako nakon određenog ponašanja slijedi nagrada, povećat će se čestina tog ponašanja. Ovaj dio kognitivno bihevioralne terapije odnosi na biheviorizam (od tud i naziv KBT) to jest pravac u psihologiji koji se fokusira na proučavanje zakonitosti ponašanja. Zašto i koliko često biste se trebali nagrađivati? Saznajte u nastavku.

 

nagradivanje_slowage365_2

 

Povijest biheviorizma počinje jednim od najpoznatijih eksperimenata u psihologiji- Pavlovljevim eksperimentom na psima. Profesor Pavlov je za taj eksperiment, 1904. godine, dobio Nobelovu nagradu…pa možemo reći kako se radi o poprilično važnom istraživanju.
Pavlov je primijetio da kada se psima ponudi hrana, psi počinji sliniti. Tada je počeo istovremeno s pokazivanjem hrane – zvoniti zvoncem te su psi počeli slinili jer su znali da dolazi hrana. Nakon nakon nekoliko dana uparivanja hrane sa zvukom zvonca, počeo je samo zvoniti sa zvoncem i primijetio kako su psi samo na zvuk zvonca počeli sliniti!

Dakle, sam zvuk zvona bez hrane je potaknuo pse da počnu sliniti.
Zvuči jednostavno, je l’ tako?! Taj eksperiment je pokazao na koji način učimo, odnosno kako se stvaraju novi refleksi, reakcije i nazvan je metodom klasičnog uvjetovanja.

 

nagradivanje_slowage365_4

 

Osim uvjetovanja reakcija i ponašanja, uvjetovati se mogu i osjećaji.

Eksperiment s malim Albertom je to najbolje demonstrirao. 1920. godine istraživači John B. Watson i Rosalie Rayner su metodom klasičnog uvjetovanja stvorili strah kod dječaka koji se volio igrati s bijelim zecom. I tako dok se mali Albert (beba stara 11 mjeseci) igrao sa svojim ljubimcem, istražitelji su proizveli zastrašujući zvuk tako da su udarili čeličnim šipkama blizu djeteta. Dijete se streslo od straha. To su činili 7 dana za redom…i Albert se počeo bojati svoj bijelog ljubimca. No, tu priča ne staje.

Taj “stvoreni” strah se “proširio” na sve što je bijele boje- bijelu kutu, vatu, bijele zidove.

Kako bi se taj strah kod malog Alberta mogao ugasiti ili spriječiti? Kako bi se mogao odučiti? Mogao bi se odučiti tako da tijekom promatranja bijelog zeca, nema više neugodnog zvuka i da dječak dobije neku nagradu. Recimo da mu se ponudi toplo mlijeko dok draga zeca ili da mu se pusti ugodna muzika za bebe.

 

nagradivanje_slowage365_1

 

Potrudite se svakodnevno nagrađivati

Ako je određeno ponašanje dosljedno praćeno ugodom ili nagradom, raste vjerojatnost ponovnog pojavljivanja takvog ponašanja. Ponašanje nakon kojeg slijede ugodne posljedice, ponavljat će se. Ponašanje nakon kojeg slijede neugodne posljedice, postat će sve rjeđe i rjeđe. Ta pojava je poznata kao “zakon učinka” a temelji se na istraživanjima Thorndikea, Tolemana i Guthrieja iz SAD-a.
Pitanje je što je nagrada ili ugoda za neku osobu? Vrijedi li ista nagrada za sve ljude? Odgovor je ne! Svatko od nas je jedinstven tj. neka nagrada nije jednako nagrađujuća za sve. Možemo reći da je najuspješnija ona nagrada koju osoba posebno cijeni.
Davno sam se odlučila nagrađivati  i  ja sam se ovoga puta odlučila nagraditi sa odlaskom na more.

Čime ćete se Vi nagraditi?

 

nagradivanje_slowage365

 

 

 

 

Možda bi vas moglo zanimati: Samopoštovanje i samopouzdanje –  u čemu je razlika?

 

 

 

Tekst: Dr. sc. Maja Miljanović, dipl. psiholog, KBT terapeut, vlasnica obrta EMPATHO

Foto: Unsplash