Slabo naseljena i zbog toga još uvijek prilično netaknuta oaza, Ćićarija je planina u kojoj ćete pronaći mir. A tek ste na sat vremena vožnje od mora. Naša Gušterica ovaj vas vikend vodi na atraktivan Brajkov vrh i donosi priču o Ćićima i koritima…

Prvi put kad sam čula za Ćićariju bilo je na nekom rođendanu u osnovnoj školi kad smo igrali ‘država – grad’. Ostalo mi je baš živo sjećanje na tu planinu na ‘ć’. Muvala sam se često tim krajevima, ljeta provodila u najdražoj Rijeci… Ali nikad se nisam popela na Ćićariju. Čak je i prošlogodišnji uspon na najzapadniji hrvatski ’tisućnjak’, Žbevnicu na Ćićariji, završio usponom na – Učku. No, o tome više nekom drugom prilikom. Napisat ću vam samo da ako pod slovo ‘b’ u igri ‘država – grad’ upišete Brest, a upiše ga još netko, možete tražiti maksimalan broj bodova. Zasad znam za tri Bresta – onaj u Francuskoj i čak dva u Istri. I oba istarska su ishodišta za planinarske uspone.

Ćićarija će vas opčiniti tišinom i stazama na kojima nećete susresti gotovo nikoga

Volite li hodati brdima ili se tek spremate zavoljeti ovakve šetnje, nekako je prirodno da ćete najprije istražiti brda i planine u svojoj blizini. A kad živite u Zagrebu i u nekom trenutku vam se učini da su svi na Medvednici ili Samoborskom gorju, počnete tražiti nove destinacije. Okupite sjajnu ekipu, onu kojoj izložite neki okvirni plan s mogućnošću njegove izmjene putem, one za koje znate da su neopterećeni, opušteni i nasmijani i krenete provesti bar jedan dan vikenda na Ćićariji. A možete povesti i obitelj 😊

Prilazi Koritima odlično su markirani, staze nezahtjevne, pa su idealne i za početnike

Svoje ime Ćićarija duguje Ćićima, Istrorumunjima koji u Istru dolaze u 14., 15. i 16. stoljeću. Ćići stižu iz sjeverne Dalmacije gdje su poznati kao Morlaci i sa sobom donose jezik koji se danas naziva istrorumunjskim. Istrorumunjski je prožet snažnim utjecajem hrvatskog i nešto manje talijanskog jezika, i najmanji je od četiri povijesna dijalekta rumunjskog jezika. Dok je početkom šezdesetih bilo blizu 1500 govornika ovog jezika, 1991. godine bilo ih je tek trećina tog broja – 450, a deset godina kasnije tek nešto više od 200. Koliko ih je danas, teško je utvrditi.

Točno 10 korita pod Brajkovim vrhom u kojima se preljeva voda iz izvorišta Korita koje nikad ne presuši…

Ako su vas ovi reci zainteresirali za šetnju Ćićarijom, imam savršenu destinaciju za vikend izlet – Korita i Brajkov vrh smješten na 1091 m/nv. Staza prema vrhu započinje u selu Brgudac, udaljenom 18 km (ili manje od pola sata vožnje) od tunela Učka s istarske strane. Parking ćete naći u samom srcu sela, u blizini vodospreme i nasuprot Spomen domu Brgudac. Naime, kao i ostatak Istre, Brgudac je bio snažno antifašističko središte u 2. svjetskom ratu i centar oružanog ustanka naroda Istre. Rezultat toga je i to što se već 1943. godine u njemu odvijala nastava na hrvatskom jeziku. (U vrijeme talijanske okupacije Istre bilo je zabranjeno korištenje hrvatskog jezika!)

Borisov put ili južni put od livade na vršnu stijenu

Uspon prema Brajkovom vrhu započinite kraj vodospreme s pitkom vodom. Do vrha vodi nekoliko staza, pa je moguće napravit i kružnu turu. Par sto metara nakon vodospreme sa šumske ceste odvaja se tzv. Kozja staza.  Vrlo je dobro označena cijelim putem, nezahtjevna i zbog toga posve prilagođena i početnicima. Najprije se uspinje ‘kamenim skalama’ kroz listopadnu šumu. Kasnije ulazi u crnogoričnu i, nakon 45 minuta izbija na livadu kojom dominira 10 drvenih korita. Odlično mjesto za napraviti predah, ispružiti se na livadi i upiti malo sunca prije uspona na Brajkovu stijenu iznad korita.

Pogled s Brajkova vrha na livadu s koritima i jezercem

U vrijeme cara Franje Josipa, kad su korita napravljena, bilo ih je 13. Punila su se, kao i danas, preljevanjem iz izvorišta Korita. Kako je ovo bio jedini izvor koji ne bi presušio ni u vrijeme suše, iz njega su Brgučanke nosile vodu za piće u svoje domove, na njemu se pojila stoka, ali i odmaralo i osvježavalo nakon rada na zemlji. Bilo je to mjesto susreta i druženja. U jednom su periodu drvena korita zamijenjena betonskim, no ona su ‘potrajala’ tek godinu dana. Konačno, obnovljena su 2007. godine hrastovim trupcima i ponovno su postala mjesto okupljanja planinara i zaljubljenika u prirodu.

*Za odlikaše: Direktno iz izvora voda se toči za piće. Najviše, prvo korito služi za umivanje, sljedeće za pranje nogu, dok se iz ostalih korita napajala stoka.

Livada je i mjesto na kojem ćete odlučiti koji putem dalje. Možete odmah poći prema planinarskoj kući Korita. No ako ste skloni veranju i da se pritom malčice služite rukama, krenite Borisovim putem (staza 301) lijevo od izvora na Brajkovu stijenu. Za 10ak minuta gledat ćete korita odozgo i bit ćete vrlo sretni što ste odabrali ovaj uspon. Uživajte u pogledu na Učku i njezin najviši vrh Vojak, na vrhove Ćićarije i na korita i lokvu sad pod vašim nogama. Dišite, a ako bude vjetrovito kao što je bilo prilikom našeg uspona, dopustite vjetru da propuše sve nevesele misli iz glave.

U planinarskoj kući Korita možete se okrijepiti toplim čajem ili kavom, rakijicom ili vinom

Kad ste se nauživali pogleda i vjetra, spustite se sjevernim putem u podnožje Brajkove stijene. Do planinarske kuće Korita sad imate svega par minuta. U njoj se možete okrijepiti toplim čajem, kavom, rakijicom ili vinom. Hrane nema, no ukoliko dolazi organizirana skupina moguće je dogovoriti i hranu i smještaj. Nije li vam bilo dosta Ćićarije, prošećite i do Županj vrha za što će vam trebati oko sat i pol u oba smjera (od i do planinarske kuće Korita). U povratku Kozju stazu zamijenite – Konjskom.

Pri silasku odaberite ‘Konjsku’ stazu kako bi lijepo zaokružili turu

Iako sam vjerovala kako ćemo zbog nezahtjevnosti staze, nevelikog uspona i atraktivne prirode i vidika susresti mnogo planinara, bili smo sami skoro cijelo vrijeme. Sreli smo tek ekipu koja nas je šaljivo uputila : ‘Beach is that way!’. Razmjenjujemo pokoju rečenicu i osmijehe, pa razmišljam kako u nekom drugom dijelu godine ni to nije loša ideja. Nakon uspona posjetiti neku od plaža pod Učkom. Razmislite i vi kad u toplijem dijelu godine krenete planirati uspon na Ćićariju.

Gušterica na Brajkovom vrhu

 

Moglo bi vas zanimati: Uz rekreativno jahanje do oblikovanog tijela i menadžerskih sposobnosti

 

Tekst & fotografije: Lucija Biondić aka Gušterica