Uzroci glavobolje uistinu mogu biti razni, no na neke od njih možda nikad niste dovoljno obratili pozornost. Zato smo ovdje mi koji smo istražili koliko je nošenje određenih frizura katkad loše za naše zdravlje i na što sve može utjecati. U tome nam je pomogao diplomirani osteopat Gordan Jambrek iz Osteoart-a. 

Nedavno sam dobio upit: može li nošenje punđe i kose zategnute u rep uzrokovati glavobolju?
U prvi trenutak pitanje me je malo zateklo, međutim nakon kraćeg razmišljanja uvidio sam da pitanje ima smisla. Sjetio sam se slučaja iz vlastite osteopatske prakse da mi se osoba požalila na glavobolju, koja je prvo počela na tjemenom području, da bi se kasnije manifestirala i kao bol unutar čitave glave, ali i kao nemogućnost jasnog razmišljanja te posljedično i kao bol u vratnom području.

Prilikom pregleda i uzimanje anamneze, primijetio sam da osoba ima dužu kosu koja je bila čvrsto zategnuta u rep. Izgledalo je kao da sama sebe čupa za kosu natežući je prema nazad.
Napomenuo sam joj, uzevši u obzir i ostale moguće razloge, da bi uzrok njene glavobolje možda mogla biti kosa prečvrsto stegnuta u rep. Nakon urađenog tretmana te nakon što je osoba prihvatila sugestiju da kosu više ne steže prejako, glavobolje joj se više nisu pojavljivale.

Razlog koji bi mogao stajati u pozadini priče, mogao bi se odnositi i na prečvrsto stegnutu punđu (i slične frizure), a na tome tragu i na nošenje rajfa, kao i zabačenih sunčanih naočala.
Prije nego što krenem s obrazlaganjem, napomenuo bih da to mogu biti neki od razloga, ali ne moraju nužno biti (najčešće i nisu) jedini razlozi za glavobolju. No dovoljan da obratite pozornost kako vežete kosu.

glavolja04-slowage365

Mali uvod u anatomiju i mogući uzroci glavobolje

Da bih rekao nešto na tu temu, moram se osvrnuti na anatomiju i fiziologiju toga dijela tijela iz osteopatskog kuta gledanja.

Glava odnosno lubanja (kranijum), funkcionalno-anatomski se dijeli na: kosti lica – viscerocranium, te nama za ovu priču interesantniji – neurocranium, unutar kojega se nalaze moždane strukture. Sve kosti lubanje povezane su tzv. šavovima-suturama. Da njih nema, naš se mozak ne bi imao mogućnosti (u fazi odrastanja) fizički razvijati. Zahvaljujući postojanju lubanjskih šavova, omogućeno je i svakoj pojedinačnoj kosti glave specifičan razvoj do pune veličine, a time i mozgu. Uobičajeno se smatra da se nakon što je prestao naš fizički razvoj, izgubila i svrha šavova te da su od onda šavovi čvrsto srasli. U osteopatiji iskustveno znamo da to nije točno. Naime, spoj između lubanjskih kostiju jest konkretan, ali nije apsolutno čvrst.

Zahvaljujući između ostaloga i postojanju šavova, osteopati su uvježbani palpatorno osjetiti vrlo suptilne pokrete unutar tkiva lubanje. Te suptilne pokrete u osteopatiji zovemo motilitet – urođeno nevoljno svojstvo tkiva da se giba. To su vrlo suptilni pokreti koje osteopat može i zna osjetiti prilikom palpiranja.
Valja napomenuti da motilitet nije svojstven samo za područje lubanje, već za sve tjelesno tkivo – npr. motilitet fascija, organa…

Što uzrokuje te suptilne pokrete?

Uzrokuje ih stvaranje cerebrospinalne tekućine (likvora) koji se stvara unutar moždanih struktura, primarno u moždanim komorama (ali ne samo u njima). Svrha likvora je da oplahuje i štiti mozak i leđnu moždinu, “podmazuje” korjenove živaca, odstranjuje štetne produkte metabolizma i dovodi hranjive tvari u tkiva.

Stvaranje cerebrospinalne tekućine manifestira se u obliku suptilnog pulsirajućeg gibanja, koje ima svoj ritam (kvalitetu) i kvantitetu. To gibanje omogućava likvoru da se dalje distribuira prema ostalim tkivima, i to posredstvom jedne od ovojnica – tvrde moždane ovojnice, čiji naziv je dura mater. Od nje dolazi mnogim ženama poznati naziv – epiduralna (injekcija). Važno je znati da ta ovojnica ne obavija samo mozak već i leđnu moždinu.

uzroci glavobolje01-slowage365

Svrha tvrde moždane ovojnice je da osim distribucije cerebrospinalne tekućine, također štiti mozak i od mehaničkih sila. Ovojnica je svojom vanjskom površinom (koja je hrapavija) sljubljena uz unutarnju stranu kostiju lubanje. Ovojnica ima i tzv. podvostručenja, koja čine pregrade koje djelomično odjeljuju lubanjsku šupljinu. Ta podvostručenja su važna između ostaloga i stoga, što se kroz jedan njihov dio protežu i tzv. venozni sinusi, široki venski kanali koji skupljaju vensku krv iz mozga i odvode je prema srcu.
Ti venski kanali imaju na nekim mjestima i postranična proširenja u kojima se pak nalaze mala izbočenja. Njihova je svrha resorpcija cerebrospinalne tekućine u sinusni venski krvotok.

Istražujemo gornji sagitalni sinus

Ima više tih venskih kanala (sinusa) koji su međusobno povezani, ali za našu priču je ovdje najvažniji gornji sagitalni sinus. Da biste otprilike shvatili gdje se on nalazi, pokušajte položiti uzdužno vrhove prstiju svake ruke navrh glave, tako da se prsti obje ruke dodiruju (kažiprst s kažiprstom itd.)
Prste ste time anatomski položili na uzdužni sagitalni šav koji odjeljuje dvije tjemene – parijetalne kosti.
Sada zamislite da prstima možete utonuti kroz koštano tkivo, tik s unutarnje strane spojenih kostiju. Sada ste utonuli otprilike do razine sagitalnog venskog sinusa.

Dakle, ispod spoja (šava) tjemenih kostiju nalazi se venski kanal (sinus), uronjen i obavijen tvrdom moždanom ovojnicom – dura mater. Osvijestite si da se ne nalazi preduboko unutar glave. Već smo spomenuli finopulsirajuće gibanje tkiva kao produkt stvaranja likvora. To gibanje u osteopatiji zovemo “primarni respiratorni mehanizam” (PRM) koji je nastao prije plućnog disanja i ono je i neovisno o plućnom disanju. Nastalo je još u embrionalnoj fazi našeg razvoja i nastavlja se sve do prestanka života.
Mozak, organi, kosti, tvrda moždana ovojnica…imaju njima svojstvene i specifične pokrete uzrokovane ritmom PRM-a. Te pokrete u osteopatiji zovemo inspirij (udah) i ekspirij (izdah).

Ponavljam, nema veze s uobičajenim plućnim disanjem (premda i pluća imaju sebi svojstveni inspirij i ekspirij). Ti pokreti inspirija i ekspirija bi trebali biti ujednačeni i usklađeni, međutim često to nije slučaj (funkcionalno je veći problem dominantniji ili isključivi ekspirij).

 

Povezanost tvrde moždane ovojnice i stegnute kose

Specifičnost tvrde moždane ovojnice (dura mater) u tjemenom području je ta da bi prirodno trebala imati gibanje odnosno usmjerenje u samo jednom, funkcionalno ispravnom smjeru. I taj je smjer suprotan od smjera u kojemu vežemo kosu u rep ili rotiramo punđu. Taj funkcionalno ispravni smjer je prema naprijed, odnosno prema nosu!  Naravno, to ne znači da kosu ne trebamo više nikad tako vezati, već da bi trebali biti nježniji prema sebi. Sve je stvar mjere.

Dakle, ono što se praktički događa je da uslijed prejakog zatezanja kose, putem kože djelujemo i na povlačenje tjemenih kostiju, neposredno ispod kojih se nalazi tvrda moždana ovojnica, a u njoj se uzdužno uglavljuje i venski sinusni kanal. I još to natežemo u krivom smjeru!

 

punđa01-slowage365

 

Ne treba nam puno da shvatimo kako to može loše utjecati na cirkulaciju likvora i sve što ona za sobom povlači. Baš kao i na cirkulaciju krvi unutar glave, itd.
To posljedično može uzrokovati sljedeće tegobe:

  • glavobolje
  • probleme s vidom
  • šumove u ušima
  • nemogućnost jasnog razmišljanja
  • hormonalne poremećaje zbog nepovoljnog utjecaja na hipofizu
  • bolove u vratu
  • trnce u rukama…

S obzirom na to da se tvrda moždana ovojnica proteže i niže, uzduž kralježničnog kanala te obavija i korjenove spinalnih živaca, to može nepovoljno utjecati i na organe/ekstremitete.

Kao što ste primijetili, tijelo je jedna funkcionalna cjelina, i problem u jednom dijelu tijela se može manifestirati i u udaljenijem dijelu, ne samo tamo gdje je problem nastao.

 

A što je s nošenjem rajfa i zabačenih sunčanih naočala?

Rajf može postranično pritiskati kosti glave i time nepovoljno utjecati na strukture unutar glave. Još je i veći problem ako se rajf ili naočale “nabiju” na glavu, osobito u visini spoja (sutura coronalis) tjemenih (parijetalnih) kostiju i čeone (frontalne) kosti. U dojenčadi je inače to mjesto (prednja fontanela) vrlo osjetljivo, jer je to mjesto još uvijek nespojenih lubanjskih kostiju. A često se rajf pozicionira baš iznad tog spoja. Ako se pritišće na taj dio glave, to može nepovoljno utjecati na funkciju hipofize.

 

uzroci glavobolje03.slowage365

Zamislite da se od spoja tjemenih kostiju i čeone kosti (to je otprilike vrh glave pa širina 3-4 spojena prsta prema nosu – ponekad se osjeti kao lagano udubljenje), povuče zamišljena okomica prema dolje, u smjeru stopala. Ta okomica će prolaziti u većini slučajeva kroz mjesto gdje se nalazi žlijezda hipofiza!
I kad rajf ili sunčane naočale stvaraju pritisak prema dolje, posredno rade pritisak i na hipofizu kao i sve moždane strukture između njih, a ima ih dosta.
A hipofiza je najznačajnija endokrina žlijezda, proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih ostalih žlijezda.

Dakle, pitanje o tome jesu li mogući uzroci glavobolje zbog nekih frizura izgledalo je banalno, ali uzrok problema te posljedice i ne moraju biti takve.

 

Tekst: Gordan Jambrek D.O., osteopat, OSTEOART – Centar za osteopatski pristup zdravlju
Foto: Pexels,