Bez obzira o kojem obliku anksioznog poremećaja se radi (a postoji 6 oblika: fobije, napadi panike, generalizirana anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremećaj, post-traumatski stresni poremećaj, socijalna anksioznost), svi imaju zajednička 4 pravila, odnosno koraka u procesu odražavanja „začaranog kruga“ anksioznosti…

4 pravila odražavanja začaranog kruga anksioznosti

1. Detektiranje opasnosti

Prvo pravilo je detektirati opasnost što je prije moguće. Ako, recimo, imate fobiju od pauka, lako ćete zapaziti, ili čak zamisliti, izvor straha. Ako se bojite odbacivanja od strane drugih ljudi, vrlo lako ćete primijeniti kada se netko počne mrštiti ili ima izraz lica koji se može dvosmisleno tumačiti, što će za vas predstavljati moguću opasnost. Ako je bojite bolesti/zaraze, možete na svaku pomisao o zarazi početi izvoditi određene radnje (recimo, prati ruke na specifičan način ili imati „misaone rituale“ kojima se ta opasnost ublažava). Osobe koje pate od klinički značajne anksioznosti stalno su na oprezu, stalno skeniraju svoju okolinu i spremni na borbu ili bijeg.

2. Katastrofiziranje (preuveličavanje) opasnosti

Sljedeći korak je automatsko katastrofično interpretiranje opasnosti. Opasnost se doživljava kao katastrofa nezapamćenih razmjera. Ako netko nije prijateljski nastrojen tijekom sastanka, to znači da ste Vi najveći gubitnik na svijetu. Tamna mrljica na koži znači da imate rak kože. Dizalo koje je stalo na 30 sekundi je znak da ćete umrijeti jer Vas susjedi neće čuti dok lupate. Ništa nije neslučajno- izbočina na cesti je mina koja će svakog časa eksplodirati.

3. Kontroliranje situacije

Treći korak procesa je pokušavanje uspostavljanja kontrole nad okolinom kao načina kontrole anksioznosti. Ako ste dotaknuli nešto prljavo, morate odmah otrčati do umivaonika i jako trljati ruke kako bakterije ne bi ušle u Vaše tijelo. Ako mislite da ste nešto pogriješili na poslu, vraćate se u ured i prekopavate po svemu što ste radili tog dana. Ako patite od zdravstvene anksioznosti, čim se malo uznemirite i srce Vam počne brže tući, puls se ubrza, odmah odlazite na Hitnu na pregled. Zapravo, tako samo pojačavate svoju anksioznost, tj „hranite ju“.

 

 

4. Izbjegavanje ili bježanje

Alternativa trećem koraku je izbjegavanje prijeteće situacije ako se još nije „materijalizirala (npr. ako se bojite vađenja krvi, naći ćete 1001 razlog da ne odete vaditi krv, ako se bojite lifta, ići ćete pješke na 35-i kat..itd…), a ako se materijalizirala, odmah ćete pobjeći iz situacije (npr. otići sa sastanaka na kojem morate nešto javno reći). Ni pod koju cijenu nećete sebi dopustiti suočavanje sa svojim dubokim strahovima. Kako se izvući iz toga? Identificirati svoja vjerovanja kojima smo dali snagu tim koracima. Mi samo smo dali moć tim koracima/tom procesu. Nakon što identificiramo vjerovanja, treba ih rekonstruirati, naravno, uz stručnu pomoć.

 

 

 

Možda bi vas moglo zanimati: Problem solving tehnike – tehnike za uspješno rješavanje problema

 

 

 

 

 

Tekst: Dr. sc. Maja Miljanović, dipl. psiholog, KBT terapeut, vlasnica obrta EMPATHO

Foto: Pexels