Kad je riječ o načinu na koji gledamo svijet, većina nas spada u jednu od dvije kategorije: optimisti ili pesimisti

Ako ste kojim slučajem među onima kojima je ‘čaša uvijek napola prazna’ donosimo izvrsne vijesti – lako je i jednostavno ‘prevariti sudbinu’ i postati klasa optimist! Gledate li na svijet oko sebe pozitivno ili negativno, jeste li optimistični čak i kada vas ‘lome’ bure života…? Ili ne vidite svijetlo na kraju tunela i život vam se čini promašenim? Pretpostavljate li uvijek ono najgore i fokusirate se samo na negativno? Kad je riječ o načinu na koji gledamo svijet, većina nas spada u jednu od dvije kategorije: optimisti ili pesimisti. A to, prema mišljenju najvećih svjetskih stručnjaka, bez obzira na to u koju kategoriju spadate, ovisi o – našem odgoju!

“Iz mog iskustva, optimizam je ujedno i osobina ličnosti i proizvod naše okoline”, kaže Karol Ward, licencirani psihoterapeut. “Bebe i djeca od rane dobi prihvaćaju emocionalne vibracije u svojim domovima. Ako je atmosfera opuštena i pozitivna, djeca cvjetaju – čak i ako imaju sklonost tjeskobama. No, ako je kućno okruženje napeto i disfunkcionalno, teško će se iz njega stvoriti optimist.”

Optimizam: osobina ličnosti i proizvod naše okoline

No, nije djetinjstvo jedino koje nas određuju hoćemo li svijet gledati kroz ružičaste naočale. Razne studije pokazuju kako se optimizam naslijeđuje oko 25 posto, dok su brojni drugi faktori koji utječu na našu pozitivnost – poput socioekonomskog statusa – često izvan naše kontrole. Pa ipak, to nam i dalje ostavlja zavidan prostor da manevriramo i razvijemo optimističn(ij)e stavove prema životu.  Čak i ako ste sami sebe prepoznali u ‘klasi pesimist’, vjerujte nam – ima nade za vas – možete naučiti kako život doživljavati s vedrije strane.

“Neki su ljudi po prirodi optimistični, ali mnogi od nas i uče kako to postati. Trik je pronaći svrhu u poslu i životu”, objašnjava Leah Weiss, doktorica znanosti sa Stanforda te dodaje: “Kad radimo s namjerom ili živimo s namjerom, osjećamo se ispunjenije i bolje te sasvim sigurno vidimo čašu ‘napola punom’.”

optimizam

Redefiniranje optimizma

Mnogi izjednačavaju optimizam sa srećom. No dok optimizam može proizvesti osjećaj sreće,  oni definitivno nisu jednoznačni. Ni mišljenje da optimisti u svemu vide samo pozitivno, također nije istinito. Jednostavno, pozitivno razmišljanje ne znači da zanemarujete životne stresore. Samo se s teškoćama nosite na produktivniji i bolji način, nego pesimisti. Optimističan pogled na život čak i u najtežim situacijama u znatnoj mjeri reducira negativne emocije poput tuge, depresije i tjeskobe, povećava životni vijek, jača veze s drugim ljudima i smanjuje sve štetne učinke stresa na zdravlje. Istraživanja, naime, pokazuje da optimisti imaju bolje kardiovaskularno zdravlje i jači imunološki sustav, ostvaruju veći dohodak na radnom mjestu i imaju uspješnije privatne veze! Na koncu, stručnjaci tvrde kako stvarna razlika između optimista i pesimista nije u razini sreće ili u tome kako percipiraju situaciju, nego u tome kako se nose sa životnim situacijama.

“Optimizam je način razmišljanja koji omogućuje ljudima da gledaju svijet, druge ljude i događaje u najpovoljnijem, pozitivnom svjetlu”, kaže dr. Aparna Iyer, psihijatar i docent na Medicinskom centru Sveučilišta u Teksasu. “Optimisti priznaju negativne događaje, ali neće sebe kriviti za loš ishod, skloni su situaciju doživljavati privremenom i očekuju daljnje pozitivne događaje u budućnosti.”

‘Prebacite’ mozak na optimizam

Znate li što se točno događa u mozgu kad imamo pozitivan ili negativan stav o nekoj situaciji? Istraživanja pokazuju da su pozitivna raspoloženja povezana s više aktivnosti na lijevoj strani mozga, dok su negativne emocije, poput ljutnje ili depresije, povezane s više aktivnosti na desnoj strani.

“Gotovo svakoga se može klasificirati prema obrascima rada moždanih valova kao jedan ili drugi tip”, tvrdi dr. Davidson, direktor Laboratorija za afektivnu neuroznanost na Sveučilištu Wisconsin, koji je proveo brojne studije o povezanosti aktivnosti između frontalnih režnjeva i emocija. Otkrio je da samo 15 posto ljudi nema sklonost ni na jedan ni na drugi način.

Još jedna njegova studija objavljena u časopisu The Journal of Personality and Social Psychology potvrdila je da su upravo te aktivnosti u mozgu snažni prediktori kako ćemo reagirati na određene situacije. Pokazalo se da su ispitanici s više aktivnosti na lijevoj strani mozga, koji su gledali zabavne filmove, imali daleko snažniji osjećaj ugode, dok su oni s više moždanih aktivnosti na desnoj strani mozga, a koji su gledali uznemirujući sadržaj, imali negativne osjećaje. Dobra vijest za sve jest da svjesnim mijenjanjem svojih misaonih procesa doslovno možemo preusmjeriti i svoj mozak!

Razna su istraživanja pokazala kako je dovoljno oko dva mjeseca treninga (u trajanju od tri sata svakog tjedna), da naučimo kako preusmjeriti negativne emocije s jedne strane mozga na drugu – pozitivniju, te mozak naučiti kako da reagira na iskustvene doživljaje na drugačiji način!

optimizam

Onda jeste li spremni postati optimist i naučiti kako svijet gledati kroz ružičaste naočale? Donosimo vam 6 taktika koje će vam pomoći da svijet definitivno počnete gledati s vedrije strane!

1/ Svijet gledajte kroz pozitivan objektiv

Čak i kada mislite da nema izlaza i da dan ne može biti gori, zastanite i razmislite o svemu pozitivnom što je u njemu. Kišni je dan, pokisli ste, ispali su vam važni dokumenti u lokvu vode, kasnite na posao… A sad razmislite što vidite pozitivno u kišnom danu. Je li to slika vas navečer, ušuškane u dekicu s omiljenom knjigom u ruci, ili je to romantična šetnja po gradu… Izazovite sami sebe da promijenite percepciju u pozitivno i iznenadit ćete se kako dobro i brzo djeluje.

2/ Birajte svoje društvo

Svi mi imamo prijatelje i kolege koji se stalno na nešto žale. Ništa im nije po volji i sve je ‘katastrofa’. Negativnost može biti vrlo ‘zarazna’, zar ne? No, srećom i pozitivnost! Sreća je kolektivni fenomen koji svakoga može ‘zaraziti’! Zato birajte pozitivne ljude oko sebe, a distrancirajte se od negativnih.

3/ Isključite se od vijesti

Znamo, teško je biti pozitivan kad je oko nas toliko prirodnih katasfrofa, ratova, bolesti… Samo 5 minuta vijesti u danu dovoljno je da vam pokvari raspoloženje.  No, te su informacije samo jedan dio svijeta u kojem živimo. Iako se ne možemo isključiti od svega što se oko nas događa, nastojte sagledati i pozitivne strane.

optimizam

4/ Vodite dnevnik zahvalnosti

Zapišite svaki dan u svoj dnevnik na čemu ste zahvalni. Možda zvuči lako, no zapravo je i vrlo svrsihovito. Za to vam je dovoljno tek par minuta, a učinak može biti dugoročan. Može to biti i ‘obična’ kava s prijateljicom, neki ljubazan čin u javnosti ili stranac koji je pored vas prošao odjeven po vašem guštu… Sve ovo će vaš fokus usmjeriti na pozitivno i hraniti vaš optimizam.

5/ Osvijestite što možete, a što ne možete – promijeniti

Dok se neki ljudi ne mogu suočiti s lošim situacijama, optimisti ih prihvaćaju kao izazov. Ako  ste primjerice izgubili posao, ne možete promijeniti činjenicu da ste ga izgubili, no možete razmišljati o akcijama kako pronaći novi posao i posvetiti se sebi, okrenuti se zdravim navikama i smanjenju stresa. Ne osuđujte ni sebe ni nikoga drugoga, razmišljajte o novim mogućnostima koje vam pruža novonastala situacija.

6/ Osvijestite negativnosti oko sebe

Na koncu, biti optimist ne znači doslovno hodati po svijetu s ružičastim naočalama na nosu. Dobro je za naše mentalno zdravlje vidjeti pozitivno u svemu, no tek kada osvijestimo i ono negativno možemo dugoročno biti sretniji. Optimizam ne znači živjeti u fantaziji i zavaravati se. Kombinacija optimizma i realističnog razmišljanja najbolji je vodič kroz život.

Pročitajte i kako na vrijeme iskontrolirati napad ljutnje i bijesa!

Autor: Nina Bošković

Foto: Pexels, Unsplash