Tijekom pandemije stalno slušamo o tome kako ojačati imunitet, kako očuvati i osnažiti tjelesno zdravlje, no, nažalost još uvijek premalo o tome kako to sve učiniti za naše mentalno zdravlje. U tekstu psihologinje Anđele Jelić, doznajte zašto će malaksalost obilježiti ovu godinu.

Istina da se od početka pandemije počelo sve više govoriti o važnosti mentalnog zdravlja i to s razlogom jer svaka promjena, posebice ona koja „pogađa“ različite segmente naših života iziskuje od nas određenu otpornost koja ima zaštitničku ulogu za naš organizam, primjerice otpornost na stres.

Sada kada već imamo dovoljno iskustva sa svime što nam je pandemija donijela i još uvijek donosi, odgovor na sve to daje i emotivno stanje koje je zajedničko mnogim pojedincima.

Riječ je o emotivnom stanju koje prema kliničkoj slici ne možemo definirati kao depresivno. Prisutan je određeni osjećaj stagnacije i praznine pa se „languishing“, to jest, malaksalost, definira kao odsutnost blagostanja i potpunog zadovoljstva. Ako zamislimo mentalno zdravlje kao jedan kontinuum gdje je depresija na jednoj strani, a blagostanje i dobrobit na drugoj, languishing odnosno malaksalost mogla bi se pozicionirati negdje u sredini, između ova dva.

Kod malaksalosti su odsutni simptomi mentalne bolesti, ali ni slika mentalnog zdravlja nije najbistrija. Usporedila bih to sa zamagljenim naočalama nakon što se poslije duge šetnje u hladnim zimskim danima ušli u neki topal prostor.

Terminlanguishing definirao je Corey Keyes, socijalni psiholog potaknut činjenicom da većina ljudi koji nisu depresivni nisu ni produktivni niti su napredovali. Potencijalna opasnost koja se krije iza ovog emotivnog stanja odnosi se na to da osoba koja se tako osjeća sve dok to sebi ne osvijesti i ne spozna ne može potražiti pomoć, ali ne može to isto prepoznati kod drugih niti im pomoći.

Osoba koja se osjeća malaksalo ne funkcionira svojim punim kapacitetom, već je sve nekako na pola: motivacija nije izražena, koncentracija oslabljena i učinkovitost u poslovima nije na vrhuncu.

Ovo je jedna od posljedica pandemije na naše mentalno zdravlje i upravo nam ona može biti dobar podsjetnik zašto rad na sebi i mentalna higijena trebaju biti važni kao i tjelesno zdravlje. Možda vam zvuči pomalo čudno, no upravo spoznaja i imenovanje emotivnog vlastitog stanja i iskren odgovor na pitanje „kako sam“ mogu pomoći da unaprijedimo i poboljšamo svoje psihofizičko zdravlje.

Osim što prihvaćanje vlastitih emocija i osjećaja te davanje imena onome što proživljavamo ima pozitivan učinak na naše zdravlje, shvaćamo da se i drugi u ovoj situaciji osjećaju slično te da nismo sami.

KAKO SE POKRENUTI I BEZ OBZIRA NA SVE PROBUDITI ENTUZIJAZAM I VLASTITU SNAGU?

Odredite vrijeme za određenu aktivnost

Tijekom pandemije usavršili smo se u brzoj izmjeni aktivnosti i poslova koje obavljamo. To nas dodatno umara i otežava nam funkcioniranje i koncentraciju. Stoga, pokušajte odrediti vrijeme za određenu aktivnost koju ćete raditi bez stalnih i kratkih prekidanja. Na ovaj način osjetit ćete snagu vaše koncentracije koja će doprinijeti produktivnosti i probuditi motivaciju u vama. Dobro je slijediti „pomodoro“ tehniku i raditi 20 minuta pa odmoriti 5 i tako ponoviti 4 puta nakon čega slijedi pauza od 15-30 minuta.

Prepustite se i doživite „flow“  u bilo čemu što volite raditi

Bilo da se radi o gledanju serije na Netflixu, šetnji, pisanju, čitanju ili nečemu sasvim drugome prepustite se u potpunosti aktivnosti koju radite i budite 100% u njoj. Na ovaj način probudit ćete u sebi osjećaj zadovoljstva i ugodne emocije, a malaksalost će postati prošlost.

Slavite „male“ pobjede  i postignuća

Kako bi se oduprli posustajanju i neugodnim emocijama, svaki važan zadatak bilo poslovni ili privatni slavite i nagradite se za njega. Nagrada može biti šetnja u prirodi, gledanje serije koju već dugo planirate započeti ili uživanje u ispijanju čaja ili kave. Vrijeme u kojem živimo je izazovno pa je dobro na svaki izazov gledati kao na priliku za uspjeh i napredak te učiniti svaki taj korak zanimljivim. Na ovaj način potičemo sebe na usavršavanje vlastitih vještina te na odlučno donošenje odluka. Upravo mali koraci mogu „probuditi“ energiju i entuzijazam koji se u nama potajno krije.

Na posljetku, ne zaboravimo i važnost održavanja higijene sna, redovne i raznovrsne prehrane i tjelovježbe. To su tri elementa koja pokreću i održavaju naše tijelo i um u kondiciji da bi uopće mogli bilo što drugo raditi.

Moglo bi vas zanimati: Otkrivamo 5 zdravih načina kreiranja uspješne self care rutine!

 

Napisala: Anđela Jelić, mag. psych., doktorandica, @lifestyle_psychology_