Lako planete? Brzo eksplodirate? Imate kratak fitilj? Napad ljutnje i bijesa nije rijetka pojava. No, znate li kako ga kontrolirati?

Neki put se čini kao da je cijeli svijet protiv nas, kao da se svemir urotio. Kao da gdje god se okrenemo, netko stoji raspoložen da nam digne živac. U vlastita četiri zida, na poslu, u pošti, na blagajni dućana… To osjećamo! No, je li situacija stvarno takva ili smo iracionalnim promatranjem svijeta kroz vlastite osjećaje samo sebi dali opravdanje da budemo otrovni prema nekome? Jer, zapravo, nismo sagledali cijelu sliku, već samo onu koju osjećamo… I još važnije, pazimo li pritom kakav će napad ljutnje imati i naše grube reakcije imati utjecaj na osjećaje drugih ljudi, a pogotovo naše djece?

Ljutnja pokazuje da nešto treba promijeniti

Ljutnja kao emocija je normalna i zdrava, a može varirati od blage iritacije do jakog bijesa te biti izazvana unutarnjim ili vanjskim podražajima. Ona je odgovor našeg tijela na frustraciju ili prijeteće iskustvo. No ljutnja se može pojaviti i kao reakcija na tugu, usamljenost ili strah. Svrstava se u negativne emocije, no koliko je točno negativna? To je jednostavno emocija koja nam pokazuje da nešto moramo promijeniti, da nešto radimo krivo, i da se pred nama događa situacija koja za nas nije dobra. Kad je napad ljutnje u pitanju, trik je u tome što ne možemo baš sa sigurnošću tvrditi i zastupati pravo da smo mi, sa svim svojim osjećajima ‘u pravu’, jer se tako osjećamo.

napad ljutnje

Simptomi koje nosi sa sobom ljutnja ili bijes, mogu nam pomutiti racionalno razmišljanje. Ako obratimo pozornost, primijetit ćemo lupanje srca, znojenje dlanova, potreba da se ispravimo i tako djelujemo veći i snažniji. Kada je u pitanju veliki bijes, promatraču sa strane izgleda kao da bijesnom osobom vladaju nevidljive, snažne upravljačke sile. Postoji više vrsta ljutnji, a pasivna je najčešća. Osoba kipi od ljutnje i bijesa, a prema van se ponaša kao da je sve u redu zbog nesigurnosti, straha ili pogrešnog odgoja. Agresivna ljutnja usmjerena je na sugovornika, može biti glasna i gruba, a razlog leži u nedostatku samokontrole. I kontrolirana ljutnja koja se javlja kad osoba svjesno pristupa osjećaju koji je muči, a ljutnju iskazuje probranim riječima kako ne bi povrijedila drugu osobu te zajednički traže rješenje problema.

Djeca gledaju naše reakcije i preslikavaju naš način komunikacije sa svijetom

Sa svakom vrstom ljutnje treba se znati nositi, shvatiti odakle dolazi i raditi na svojoj reakciji. Ljutnju nikako ne smijemo zakopavati u sebe, samo kako bi nestala. Naime, kada naglo utišamo spektar simptoma koje ljutnja za sobom vuče, ustvari nismo ništa učinili. Samo smo ‘potrpali’ još malo neriješenih emocija i situacija pod tepih. Tako jedino što stvaramo jest jaka emocionalna napetost, koja nas može odvesti do provale bijesa i/ili fizičkog oboljenja. Napad ljutnje i bijesa može dovesti do velikih problema u komunikaciji, odnosima, onim površnim, ali i onim bliskim. Ako ste roditelj pod stresom, onda postoji velika opasnost da vaše dijete gledajući vaše reakcije razvije patološki strah te u konačnici preslika vaš način komuniciranja sa svijetom.

napad ljutnje

Za početak ono što je najvažnije jest da si priznamo da možda nismo u pravu toliko jako kao što mislimo i osjećamo bez obzira na osjećaj nepravde. Odmah nakon toga potrebno je otkriti uzorak koji nas tjera na takvu reakciju. Tek kad to prepoznamo i kad si to priznamo, možemo nešto i napraviti po tom pitanju. Slijedi par načina kako možete staviti pod kontrolu svoje reakcije, kako možete kontorlirati napad ljutnje i bijesa, a da pritom ne štetite prvenstveno sebi, a onda i drugima u svojoj blizini.

1. RAZGOVARAJTE SA STRUČNJAKOM

Prepoznati, osvijestiti i raditi na vlastitim obrascima ponašanja izuzetno je teško. Ukoliko ste svjesni sebe i ukoliko ste svjesni da imate problem s izražavanjem ljutnje i bijesa, možda je najbolje pronaći stručnjaka koji će vam pomoći u tome. Psiholozi, psihijatri i psihoterapeuti su školovani objektivni stranci koji će različitim, stručnim tehnikama postaviti prava pitanja na koje ćete morati naći odgovore. Ako dolazite iz obitelji u kojoj su samo roditelji imali pravo na glas pričati (ili galamiti) svoje emocije (pogotovo one poput ljutnje), onda možda u vama postoji urođeni strah od iskrenog komuniciranja vlastitih osjećaja. Ako nikad niste znali procesuirati osjećaje vlastite ljutnje i ako nikada niste radili na tome, možete li imati i ispravnu reakciju na nju kao odrasla osoba? Teško.

2. TEHNIKE OPUŠTANJA

Najbolje rješenje za rastući tornado u nama jest disanje. Jedini je to mehanizam našeg tijela koji nas nakon par dubokih udaha i izdaha vraća na ‘normalu’. Disanje smiruje otkucaje srca i vraća krvni tlak u normalno stanje. Postoji niz tehnika disanja koji su usmjereni na ljutnju, a najbrža je kombinacija disanja i vizualizacije. Vođene meditacije vizualizacije su odličan smjer, budući da mozak ustvari ne zna razliku između zamišljene prekrasne scene koju prizivamo u mislima i stvarne situacije. Naše će se tijelo početi smirivati, jer smo dali mozgu zadatak da se bavi lijepim scenama i osjećajima. Čak ne morate paliti vođene meditacije i opuštanja, dovoljno je izmaknuti se u osamu na par minuta, kontrolirati udisaje, opuštati trbuh istima i prisjećati se neke situacije koja vam je bila ugodna i draga. Što se sjetite više detalja, to će prebacivanje u taj film biti brže, a efekt ćete osjetiti jako brzo.

napad ljutnje

3. RESTRUKTURIRANJE RAZMIŠLJANJA

Zvuči kao težak zadatak, ali nije baš tako jako teško, kada je u pitanju ljutnja ili drugi osjećaji koji nas muče. Promijeniti način shvaćanja okoline može promijeniti doživljaj iste. Onda možemo pokušati utjecati na vlastite osjećaje poput ljutnje i bijesa, koji su reakcija na okolinu. Osoba koja je ljuta na sve oko sebe, često razmišlja na dramatičan način, kao da se sve događa samo njoj. Promijeniti fokus na izricanje racionalnog, a ne iracionalnog je dobar trik. Pokušajte na primjer, izbaciti iz rječnika i misli riječi ‘uvijek’ i ‘nikad’. To su ustvari vrlo netočne fraze, ali osobi koja je ljuta daju legitimitet da se osjeća loše (što je krivo), a time i opravdanje da izbaci ljutnju iz sebe, što je u konačnici loše za sve.

4. RJEŠAVANJE (PRAVIH) PROBLEMA

Često su vlastite frustracije okidač neadekvatnih reakcija na druge. Ako živimo u zajednici koja nas opterećuje (privatnoj ili profesionalnoj), ako ne vodimo ispunjen život, ako nas je taj dan pokosilo pet loših vijesti, pa je šesta došla kao ‘šlag na kraju’… Neke nekontrolirane ljutnje mogu nam dati dobar uvid u stanje života kojeg vodimo ako želimo biti iskreni prema sebi. Ljutnju mogu uzrokovati stvarni problemi, kada nešto ne ide po planu kojeg smo zacrtali. No ponavljamo, ljutnja sama po sebi neće riješiti problem. Riješiti problem jedino može objektivno sagledavanje situacije koja je u nama izazvala osjećaj ljutnje ili bijesa. Dobar pristup jest fokusirati se na definiranje pravog problema i strateški pristup rješavanju istog, a ne na samo rješenje.

5. ISPRAVNA I ISKRENA KOMUNIKACIJA

Kad su ljudi ljuti, imaju tendenciju zaključivanja unaprijed. To je u većini slučajeva neispravan korak jer je baziran na subjektivnom doživljaju svijeta pod navalom intenzivnih emocija. Povući ručnu pred navalom riječi ključan je korak. Treba usporiti i prisjetiti se slušati drugu osobu, a ne samo sebe. Ako nas je netko povrijedio svojim postupcima, iskreno priznavanje da smo povrijeđeni daju šansu i drugoj strani da iskaže svoj pogled na neku situaciju. Riječi često koristimo bez razmišljanja o dojmu kojeg ostavljamo na druge, vodeći se smislom u našoj glavi. Pritom zaboravljamo da nismo sami i da svaka osoba na ovom svijetu ima svoj sustav vrijednosti koji ju vode kroz život i koje se mogu potpuno razlikovati od naših. Bez obzira na to tko je bijesan, a tko hladan kao špricer, svi imaju jednako pravo na svoje emocije. Ključ je u razumijevanju i priznavanju postojanja druge osobe i što osjeća.

Autor: Ida Kralj

Foto: Pixabay, Pexels, Unsplash