Fascioterapija – otklanja bol i vraća pokret

U dva tjedna koliko smo online, jedna od najčitanijih tema na našem portalu bila je ‘Fascija, ta čudesna ovojnica koja sve pamti’. Prateći interes čitateljica i čitatelja, kontaktirali smo dr. Jadrana Matutinovića, voditelja centra PREVENT Split. Dr. Matutinović liječnik je opće medicine iz Splita, certificirani akupunkturolog i član Hrvatskog društva za akupunkturu pri Hrvatskoj liječničkoj komori. Dugogodišnja praksa i svjetska edukacija iz područja manualne medicine – liječenje fascija (fascioterapija), i medicinske akupunkture čine ga jedinstvenim stručnjakom na našim prostorima.

Dr. Jadran Matutinović objašnjava kako se u medicini o fasciji uči kao o opni mišića koja ima potpornu funkciju. Međutim, na svjetskim kongresima od 2007. godine o fasciji se sve više govori kao o zasebnom organu.

No, što je zapravo fascija?

”Fascija je vezivno tkivo tijela, čvrsta sjajna žućkasta membrana sastavljena od mreže elastičnih vlakana koja se nalazi ispod kože. Kao kontinuirani omotač tvori sustav mreže koji se proteže od glave do pete, od naprijed prema natrag. Obavija sve mišiće, skupine mišića, kosti, živce, krvne žile, organe i sva druga tkiva. Preko nje je sve u tijelu povezno sa svim ostalim. Među vrstama elastičnog tkiva ljudskog organizma, u koje ubrajamo ligamente, tetive i mišiće, fascija je posve neopravdano privukla najmanju znanstvenu pozornost. Možda i zbog toga što se u većini područja tijela ne može snimati najnaprednijim tehnikama snimanja kao što su MR ili CT”, ističe dr. Matutinović.

Dr. Jadran Matutinović

Znakovito je, ipak, kako ova ovojnica ima važnu ulogu u svakom pokretu, ali i svakoj ozljedi, jer ‘sve pamti’. Kako se proteže i oko kralježnice, značajna joj je uloga u njenoj stabilizaciji, ali i nastajanju sindroma svih vrsta. Može biti ključna kod različitih bolesti kao što su išijas (križoblja), bol u vratu (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom), bol u rameni ili koljenu, teniski lakat, sindrom karpalnog kanala, bol u peti (trn u peti) ili bol Ahilove tetive.

Za promjene na fasciji ‘krivci’ mogu biti dugotrajna bolna stanja koja nerijetko nastaju zbog nepravilnih pokreta u sportu, plesu ili rekreaciji. Osim toga i brojne ponavljajuće kretnje koje se izvode dugo vremena mogu naškoditi fasciji, baš kao i činjenica da se sve manje krećemo. Ovi ‘krivci’ fasciju čine zategnutom, zadebljanom i slabo pokretnom, umjesto da je elastična i pokretna.

Pitanje koje se postavlja kako možemo dijagnosticirati da naša fascija treba pomoć i što možemo za nju učiniti?

”Dijagnostika je prva stepenica. Ako pacijent nije u kategoriji za operaciju, jedino što mu preostaje jest klasična fizikalna terapija. Nažalost, pacijentu često bolno stanje ostane i nakon ispravne dijagnostike i izvrsne fizikalne terapije. U želji da pomognem takvim pacijentima na brojnim edukacijama u Europi stjecao sam nova znanja i vještine kako bih uspješno liječio bolne sindrome učinkovitim terapijama, ali i jasnim uputama što pacijent treba činiti kad izađe od doktora”, govori dr. Matutinović.

fascioterapija

Kako je fascija ‘sveobuhvatan organ’ nije joj moguće pristupiti nikako drugačije nego holistički. Bolni sindrom nije samo izolirani problem nekog dijela tijela. Stoga je nužan obvezan individualni pristup svakom pacijentu i njegovom zdravstvenom stanju. Razmišljanje o uzročno posljedičnoj vezi različitih organskih cjelina doveo je dr. Matutinovića do kombinacije manualne terapije fascije (fascioterapija) s novim tehnikama fascijalne akupunkture i specijalnim vježbama za živčane strukture koje pacijent izvodi kod kuće, a sve u svrhu rješavanja bolnog sindroma. Dr. Matutinović otkriva kako se takve tehnike i metode pojedinačno rade po svijetu, no upravo njihova kombinacija daje brze i učinkovite rezultate. Već je kroz nekoliko tretmana za 70% manja bolnost i povećana pokretljivost.

Na kraju, zanimljivo je i kako nove tehnike liječenja bolnih sindroma vrata i leđa koje počivaju na terapiji fascije pomažu i kod rješavanja nekih drugih stanja kao što su primjerice simptomi menopauze, stres i posljedice stresa među kojima je i tenzijska glavobolja.

Pripremila: Lucija Biondić

Foto: privatna arhiva, Pexels, Pixabay