Svake godine u listopadu obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Svrha obilježavanja ovoga dana podizanje je svijesti o problemima vezanim za mentalno zdravlje kao i  pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promoviraju svoj rad i djeluju na poboljšanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalnog zdravlja.

Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“.  Zdravlje je zbroj fizičkog, psihičkog i socijalnog zdravlja odnosno blagostanja.

 

Što je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje puno je više od odsustva psihičke bolesti, emocionalnih poteškoća ili poremećaja. Mentalno zdrava osoba uglavnom je stabilnog raspoloženja, zadovoljna, pozitivna, empatična, društvena, aktivna, spremna za izazove i suočavanje s problemima pri čemu nije ozbiljnije ugrožena njezina psihološka dobrobit i stabilnost. Osoba dobrog mentalnog zdravlja prihvaća svoje osjećaje i suočava se s izazovima koristeći svoje resurse, mijenja se, prilagođava, osnažuje i razvija kao osoba.

 

 

Mentalno zdravlje podržava se bavljenjem onim aktivnostima koje uključuju naša osjetila, emocije i intelekt, a pomažu nam da rastemo i razvijamo se. Neproduktivnim i za mentalno zdravlje štetnim smatraju se one aktivnosti koje nama ili drugima nanose štetu i povrjeđuju odnosno ne omogućavaju osobni rast i razvoj.

Mentalno zdrava osoba sposobna je realizirati i održavati bliske, recipročne, podržavajuće odnose.

 

 

Dobro mentalno zdravlje pojedinca  povezano je s mentalnim zdravljem socijalnog okruženja, od primarne obitelji do šire zajednice. U zdravom okruženju pojedinac ima veće šanse razviti se i živjeti kao mentalno zdrava, stabilna osoba. Zdravo okruženje potiče sudjelovanje, suradnju, prihvaćanje, osobnu odgovornost, empatiju i drugo. Mentalno zdravlje zajednice ostvaruje se prvenstveno stvaranjem klime u kojoj su zadovoljene osnovne potrebe građana, od sigurnosti, prosperiteta, obrazovanja, mogućnosti rada i profesionalnog ostvarivanja, do povezanosti, pripadnosti, samoaktualizacije.

Mentalno zdravlje više nije tabu!

Mentalno zdravlje postalo je aktualna tema. 2020. je godina iznjedrila pandemiju  i potres u Zagrebu, podsjetivši nas koliko je u teškim i izazovnim vremenima važna emocionalna i psihička stabilnost pojedinaca i zajednice.

Sve donedavno mentalne bolesti i poteškoće u našem su okruženju predstavljale tabu temu, a osobe oboljele od mentalnih bolesti i poremećaja bile su stigmatizirane. Posljednjih se godina briga o mentalnom zdravlju stavlja uz bok brizi o fizičkom zdravlju i valorizira kao jednako važan dio cjelokupnog zdravlja.

 

 

U svijetu preko 400 milijuna ljudi boluje od neke psihičke bolesti, značajno veći broj ima neki prolaznih poteškoća. U zapadnom svijetu mentalne bolesti uzimaju sve više maha, što zbog niza promjena i utjecaja koji obilježavaju suvremeni način života, promjene strukture i uloge obitelji, utjecaja tehnološkog razvoja, ratova, prirodnih katastrofa, u novije vrijeme i pandemija.  Depresija postaje značajan zdravstveni problem, a potrošnja raznih antidepresiva strelovito raste. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 21. stoljeće – stoljećem depresije.

Važno je potražiti pomoć na vrijeme

Želimo li sačuvati i održavati svoje mentalno zdravlje moramo razvijati zdrave životne navike i stilove  koji uključuju zdravu prehranu, primjerenu i redovitu fizičku aktivnost, njegovanje bliskih odnosa i samoaktualizaciju (kroz aktivnosti koje nas ispunjavaju, osnažuju, potiču osobni razvoj).

 

 

Prepoznamo li teškoću ili smetnju i osjećamo li da se teško nosimo s njom važno je  – ne ignorirati problem nego potražiti stručnu podršku i pomoć. Ponekad se teškoće javljaju u vidu tjelesnih smetnji poput bolova u leđima, glavobolje, pritiska u prsima. Stres remeti psihofizičku ravnotežu organizma koji se dodatno napreže radi prilagodbe što nerijetko rezultira psihičkim bolestima i poremećajima kao psihosomatskim bolestima i poremećajima.

Važno je prepoznati rane simptome, detektirati i one skrivene (koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji koje nemaju utvrđen jasan tjelesni uzrok), potražiti stručnu pomoć i podršku okoline. Bolest je bolest, psihičke ili tjelesne prirode. Kad slomimo ruku ili izmjerimo visoke vrijednosti tlaka potražit ćemo liječničku pomoć. Jednako trebamo postupiti i u slučaju psihičkih teškoća s kojima se ne umijemo nositi.

 

 

 

 

 

Pripremila: Vjera Pađen

Foto: Unsplash

Izvor: Krugovi, Centar za edukaciju savjetovanje i humanitarno djelovanje