Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina i ima jako dugu povijest. Danas ga najčešće koristimo kao začin, dok se u Starom Egiptu koristio za bolju aromu pića, u liječenju raznih bolesti i kao sredstvo za balzamiranje. Cimet se u Bibliji spominje kao jedan od tri temeljna začina, a opisuje se i u jednoj od najstarijih knjiga u kineskoj medicini 2700 g. pr. Kr.

Cimet je bio jako cijenjen te se smatrao dragocjenijim od zlata. Jako je popularan tijekom povijesti te je postao jedan od najpouzdanijih začina u Europi. Cimet je bio jedan od prvih roba kojom se trgovalo između Bliskog Istoka i Europe. Iako je dostupan tijekom cijele godine, mirisni, slatki i topao okus cimeta je savršen začin.

Zimzeleno drvo cimeta pripada porodici lovora (Lauraceae), a njegova unutarnja kora se koristi za dobivanje začina u obliku štapića ili praha. Iako postoji gotovo stotinu različitih vrsta cimeta, danas se najčešće upotrebljavaju Cinnamonum zeylanicum (Cejlonski cimet) i Cinnamomun aromaticum ( Kineski cimet ili Cassia). Cejlonski cimet se još naziva i ‘pravim cimetom’, a proizvodi se u Šri Lanki, Indiji, Brazilu, Madagaskaru i na Karibima, dok se Kineski cimet uglavnom proizvodi u Kini, Vijetnamu i Indoneziji. Iako su sličnih karakteristika, sličnog mirisa, slatkog i toplog okusa, Cejlonski cimet sa Šri Lanke ima intenzivniji i profinjeniji okus i miris te ga je teško naći na lokalnom tržištu.

Jedna od bitnih razlika između Cejlonskog cimeta i Kineskog cimeta je u sadržaju kumarina. Kumarin je prirodni sastojak biljaka koji može biti toksičan u većim količinama. Kineski cimet može sadržavati veće količine kumarina, koji može razrijediti krv i oštetiti jetru. Jedna žličica mljevenog kineskog cimeta sadrži oko 5.8 do 12.1 mg kumarina, dok je preporuka za dnevni unos kumarina 0.1 mg/kg tjelesne mase na dan. Ako ste strastveni ljubitelj cimeta i konzumirate ga u žlicama, preporučuje se konzumacija Cejlonskog cimeta.

 

cimet_slowage365_2

 

Ljekovita svojstva cimeta

Ljekovita svojstva cimeta možemo zahvaliti trima osnovnim komponentama eteričnih ulja koja nalazimo u kori drveta. Eterična ulja sadrže aktivne tvari cinemaldehid, cinamil acetat i cinamil alkohol uz niz drugih hlapljivih tvari. Djeluju blagotvorno na probavni sustav, ublažavaju bol, djeluju kao sredstvo protiv nadutosti i proljeva. Cimet sadrži vrlo visoke količine spojeva pod nazivom ‘polifenoli’. To su spojevi koji imaju vrlo visoko antioksidativno djelovanje, te su vrlo učinkoviti u smanjivanju procesa oksidacije. Cimet nije jedina hrana/biljni lijek koji ima velike količine polifenola, ostali primjeri uključuju zeleni čaj, tamno bobičasto voće, crveno grožđe, kikiriki i tamnu čokoladu. U studiji koju su proveli Roussel i sur. podržava se antioksidativno djelovanje ekstrakta cimeta topivog u vodi. Određene studije pokazuju da su spojevi topljivi u vodi cimeta najučinkovitiji i sigurni, ali kliničke studije još nisu usporedile ove ekstrakte, tj. komercijalno dostupne proizvode s cijelom biljkom.

 

Djelovanje cimeta

Potvrđeno je da cimet pomaže kod sljedećih tegoba:

– Ublažava upalu i infekcije
– Čisti krv i potiče cirkulaciju
– Eliminira loš zadah
– Pomaže kod probavnih smetnji
– Olakšava menstrualne tegobe
– Pospješuje moždane aktivnosti
– Poboljšava pamćenje
– Ublažava bolove i ukočenost mišića i zglobova
– Prevenira bolesti srca
– Liječi gastritis
– Pospješuje sagorijevanje masnih naslaga
– Ublažava upalu grla i simptome gripe

 

cimet_slowage365_1

 

Za što sve se koristi cimet

1. Tradicionalni lijek

Cimet je cijenjen u tradicionalnoj kineskoj medicini zbog svojih aktivnih sastojaka i hranjivih tvari iz eteričnih ulja te zbog svojih kvaliteta prilikom zagrijavanja. Cimet se koristi kako bi pružio olakšanje kod prehlade ili gripe, osobito u kombinaciji s čajem s malo đumbira.

2. Anti-mikrobna aktivnost

Eterična ulja cimeta se kvalificiraju kao anti-mikrobne tvari, a studije pokazuju sposobnost zaustavljanja rasta bakterija i gljivica (uključujući Candidu). Anti-mikrobna svojstva cimeta su toliko djelotvorna da su nedavna istraživanja pokazala kako se cimet može koristiti kao zamjena za tradicionalno konzerviranje hrane. U istraživanju koje je 2003. godine objavljeno u Internacional Journal of Food Microbiology pokazalo je da dodatak samo nekoliko kapi eteričnog ulja cimeta u juhu od mrkve sprječava rast patogenih bakterija Bacillus cereus u trajanju od 60 dana. U juhu u koju nije dodano ulje cimeta, patogeni Bacillus cereus su narasli unatoč niskoj temperaturi (čuvanje u hladnjaku). Cimet nije djelovao samo kao konzervans, nego je poboljšao okus juhe.

 

cimet_slowage365_3

 

3. Miris cimeta jača funkcije mozga

Prekrasan miris tog slatkog začina pojačava aktivnost mozga. Istraživanja koja su objavljena 2004. Godine na godišnjem sastanku Association for Chemoreception Sciences pokazuje da guma za žvakanje s okusom cimeta ili samo miris cimeta poboljšavaju kognitivnu obradu ispitanika. Sudionici istraživanja koji su koristili cimet imali su poboljšane rezultate na poslovima koji se odnose na virtualnu memoriju prepoznavanja, radnu memoriju, procese pažnje i vizualnu memoriju dok su radili na računalu. Sudionici koji su bili izloženi mirisnim uvjetima; bez mirisa, mirisu peperminta, mirisu jasmina i mirisu cimeta. Cimet je bio pobjednik kod pozitivnih učinaka na funkcioniranje mozga. Ohrabreni rezultatima tih istraživanja, znanstvenici su ocijenili cimet kao potencijal za poboljšanje kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba s anksioznosti, a možda i bolesnicima s bolestima koje dovode do kognitivnih propadanja.

4. Blagotvoran učinak na probavni sustav

Osim svojih jedinstvenih eteričnih ulja, cimet je odličan izvor prehrambenih vlakana i mineralnih tvari u tragovima, mangana te je dobar izvor kalcija. Kombinacija kalcija i vlakana u cimetu može biti korisna za prevenciju nekih bolesti. Vežu se žučne soli i pomažu prilikom njihovog uklanjanja iz tijela. Prehrambena vlakna smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Time se smanjuje visoka razina kolesterola, što može biti od pomoći u prevenciji ateroskleroze i bolesti srca. Za ljude koji pate od sindroma iritabilnog crijeva, prehrambena vlakna iz cimeta mogu pomoći kod zatvora i proljeva.

5. Šećerna bolest

Začiniti visoko ugljikohidratnu namirnicu cimetom pomaže u smanjenju razine šećera u krvi. Cimet usporava brzinu pražnjenja želuca nakon obroka, čime se smanjuje porast šećera u krvi. 2007. godine u American Journal of Clinical Nutrition je objavljeno istraživanje koja je provedena na 14 ispitanika koji su pojeli 300 g rižinog pudinga sa 6 g cimeta. Dodavanje cimeta u rižin puding je smanjilo brzinu pražnjenje želuca s 37% na 34,5% te se značajno smanjila razina šećera u krvi nakon jela. Cimet može značajno pomoći ljudima sa šećernom bolesti tipa 2, tako da poboljša njihovu sposobnost reagiranja na inzulin, čime se normalizira razina šećera u krvi. Istraživanja su pokazala da spojevi koje sadrži cimet stimuliraju receptore inzulina i inhibiraju enzime koji ih inaktiviraju, čime se značajno povećava sposobnost stanica da koristi glukozu.

 

cimet_slowage365_4

 

Kako odabrati i čuvati cimet

Cimet je dostupan u obliku štapića ili praha. Štapići se mogu čuvati duže od cimeta u prahu. Treba se čuvati u dobro zatvorenoj staklenoj posudi na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Cimet u prahu se može čuvati oko 6 mjeseci, dok cimet u štapićima može ostati svjež oko godinu dana. Da bi se produžio vijek trajanja, cimet se može pohraniti u hladnjaku.

Cimet u kulinarstvu

Svojom aromom u kuhinjama diljem svijeta obogaćuje okus mnogih deserata kao što su pite i savijače od jabuka, krafne, peciva, voćne salate i kompoti. Izvrstan je dodatak napitcima poput kave, čaja, likera i vrućeg kakaa. U Meksiku se koristi u pripremi čokolade, a na Bliskom Istoku se dodaje slanim jelima. U SAD-u njime obogaćuju proizvode od žitarica, kruha, peciva i dvopek.

 

 

 

 

Možda bi vas moglo zanimati: 6 razloga zašto biste trebali jesti borovnice

 

 

 

 

Tekst: Branka Bunić. mag. nutr., voditeljica Nutrilife Centra

Foto: Pexels